Bezbednosno-informativna agencija (BIA) jeste civilna, nacionalna i centralna služba bezbednosti Republike Srbije. Po svojim zadacima, ona predstavlja službu „mešovitog tipa”, jer istovremeno obavlja obaveštajne i kontraobaveštajne zadatke, ali ima i funkciju službe bezbednosti. Pored toga, pripadnici BIA prilikom obavljanja pojedinih poslova imaju pravo da primenjuju policijska ovlašćenja, uključujući u to i pravo hapšenja. U te poslove spadaju otkrivanje, praćenje, sprečavanje i presecanje delatnosti organizacija i lica usmerenih ka vršenju organizovanog kriminala i krivičnih dela sa elementom inostranog, unutrašnjeg i međunarodnog terorizma i najtežih oblika krivičnih dela protiv čovečnosti i međunarodnog prava, kao i protiv Ustavom utvrđenog poretka i bezbednosti Republike Srbije. Na čelu BIA nalazi se direktor koga postavlja i razrešava Vlada.
Bezbednosno-informativna agencija preventivno primenjuje mere tajnog prikupljanja podataka, tj. primenjuje mere radi predupređivanja pretnji po nacionalnu bezbednost, ali i radi procesuiranja krivičnih dela pred sudovima.
Zakon o Bezbednosno-informativnoj agenciji
Mere koje odobrava nadležni sud
Mere:
Ko odobrava:
Na predlog direktora BIA, mere odobrava Predsednik Višeg suda u Beogradu, odnosno sudija kog on izabere među sudijama iz Posebnog odeljenja tog suda koji rade na predmetima krivičnih dela organizovanog kriminala.
Dužina trajanja
Primena mera traje tri meseca, a može se produžiti najviše još tri puta po tri meseca.
Razlog primene:
Primenjuju se zbog pretnje po bezbednost Republike Srbije.
Ko kontroliše primenu:
Nadležni sud nije ovlašćen da kontroliše samu primenu ovih mera, niti je BIA obavezna da im dostavlja izveštaje o primenjenim merama.
Šta se dešava sa prikupljenim materijalima:
Nakon okončanja istrage, BIA nije zakonom obavezana da uništi materijale prikupljene ovim putem.
Tajni podzakonski akt koji donosi direktor Bezbednosno-informativne agencije
Mere koje odobrava direktor Bezbednosno-informativne agencije
Mere:
Ko odobrava:
Odobrava ih direktor BIA.
Dužina trajanja
-
Razlog primene:
Primenjuju se zbog ugrožavanja bezbednosti Republike Srbije i zbog potrebe vođenja krivičnog postupka.
Samokontrola – Bezbednosno-informativna agencija
Nadležni sud nije ovlašćen da kontroliše samu primenu ovih mera, niti je BIA obavezna da im dostavlja izveštaje o primenjenim merama.
Napomena:
Zakonik o krivičnom postupku
Mere koje odobrava sud
Mere:
Ko odobrava:
Odobrava ih sudija za prethodni postupak, na predlog javnog tužioca.
Ko sprovodi:
Sprovodi ih policija, Bezbednosno-informativna agencija, Vojnobezbednosna agencija, a u slučaju računarskog pretraživanja podataka, to mogu biti i poreske, carinske i druge službe i državni organi i pravna lica sa javnim ovlašćenjima.
Dužina trajanja:
Primena traje tri meseca, uz mogućnost produžetka primene mera još tri puta po tri meseca
Razlog primene:
Primenjuju se za potrebe vođenja krivičnog postupka za krivična dela navedena u članu 162 ZKP-a.
Ko kontroliše primenu:
Državni organ koji primenjuje mere dužan je da sastavlja dnevne izveštaje o primenjenim merama i da ih dostavi sudiji za prethodni postupak i javnom tužiocu na njihov zahtev.
Po završetku primene mera, državni organ koji primenjuje mere dostavlja sudiji za prethodni postupak snimke komunikacije, pisma i druge pošiljke, kao i poseban izveštaj koji sadrži: vreme početka i završetka nadzora, podatke o službenom licu koje je nadzor sprovelo, opis tehničkih sredstava koja su primenjena, broj i raspoložive podatke o licima koja su obuhvaćena nadzorom, te ocenu svrsishodnosti i rezultata primene nadzora.
Šta se dešava sa prikupljenim materijalima:
Prikupljeni podaci koriste se kao dokazni materijal za vođenje krivičnog postupka protiv osumnjičenih za krivično delo pred sudom.
U slučaju da javni tužilac ne pokrene krivični postupak u roku od šest meseci od dana kada se upoznao sa prikupljenim materijalom ili ako izjavi da ga neće koristiti u postupku, sudija za prethodni postupak donosi rešenje o uništenju prikupljenog materijala.
Ukoliko su podaci nezakonito prikupljeni, ne mogu biti korišćeni kao dokaz, odnosno na prikupljenim podacima ne može se zasnivati sudska odluka. Nezakonito prikupljeni dokazi izdvajaju se iz spisa, stavljaju u poseban zapečaćeni omot i čuvaju kod sudije za prethodni postupak do pravnosnažnog okončanja krivičnog postupka, a nakon toga se uništavaju i o tome se sastavlja zapisnik.
Ako je pokrenut sudski postupak zbog nezakonitog pribavljanja podataka, nezakonito pribavljeni dokazi čuvaju se do pravosnažnog okončanja ovog postupka.
Šta se dešava sa prikupljenim materijalima:
Mere koje odobrava javni tužilac
Mere:
Primena kontrolisane isporuke
Ko odobrava:
Tužilac za organizovani kriminal (ili za ratne zločine) može, radi prikupljanja dokaza i otkrivanja osumnjičenih, dozvoliti da nezakonite ili sumnjive pošiljke budu isporučene u Srbiju ili da uđu, pređu i izađu sa teritorije zemlje.
Dužina trajanja
Primena mere traje dok traje i isporuka.
Razlog primene:
Primenjuje se radi borbe protiv kriminala.
Ko kontroliše primenu:
Po izvršenju kontrolisane isporuke policija dostavlja javnom tužiocu posebne nadležnosti izveštaj koji sadrži: podatke o vremenu početka i završetka kontrolisane isporuke, podatke o službenom licu koje je sprovelo radnju, opis primenjenih tehničkih sredstava, podatke o obuhvaćenim licima i rezultatima primenjene kontrolisane isporuke.
Šta se dešava sa prikupljenim podacima?
Prikupljeni materijal se ne uništava.
Napomena:
Kontrolisana isporuka sprovodi se uz saglasnost zainteresovanih država, u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima.
Mere:
Pribavljanje podataka od finansijskih organizacija (čl. 144)
Ko odobrava:
Javni tužilac može narediti banci ili drugoj finansijskoj organizaciji da mu u određenom roku dostavi podatke o računima koje osumnjičeni ima ili kontroliše, kao I o sredstvima koja na njima drži ako postoje.
Dužina trajanja
-
Razlog primene:
Primenjuje se radi borbe protiv kriminala.
Ko kontroliše primenu:
Primenu kontroliše javni tužilac.
Šta se dešava sa prikupljenim podacima?
Javni tužilac uništava prikupljeni materijal ako u roku od šest meseci od dana upoznavanja sa prikupljenim podacima nije pokrenut krivični postupak, ili ako se protiv osumnjičenog neće zahtevati vođenje postupka, ili ako smatra se da prikupljeni podaci nisu potrebni za vođenje postupka.