cekic

Privatni detektivi

Privatnim detektivima (fizičkim i pravnim licima koja obavljaju detektivsku delatnost) zakonom je izričito zabranjeno da primenjuju „operativne metode i sredstva, odnosno operativno-tehnička sredstva i metode koje nadležni organi vrše, odnosno primenjuju na osnovu posebnih propisa”. U praksi je, međutim, teško uočiti i dokazati da detektivi nezakonito prikupljaju podatke o ličnosti. Ministarstvo unutrašnjih poslova bi po zakonu trebalo da vrši inspekcijski nadzor rada detektiva, a za neovlašćenu primenu operativnih metoda i sredstava iz nadležnosti državnih organa predviđena je novčana kazna u iznosu od 100.000 do 1.000.000 dinara. Postoje, međutim, sumnje da detektivi koriste ovakve metode (na primer, tajni nadzor nad komunikacijama, odnosno prisluškivanje) uprkos zakonskoj zabrani.

S druge strane, detektivi mogu prikupljati i obrađivati podatke o licima u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama od javnog značaja. To znači da detektivi mogu obrađivati podatke i bez pristanka lica čiji se podaci obrađuju, ali samo u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.

Šta Zakon o zaštiti podataka o ličnosti kaže o obradi bez pristanka
Član 12**

  1. Obrada bez pristanka je dozvoljena:
  2. 1) da bi se ostvarili ili zaštitili životno važni interesi lica ili drugog lica, a posebno život, zdravlje i fizički integritet;
  3. 2) u svrhu izvršenja obaveza određenih zakonom, aktom donetim u skladu sa zakonom ili ugovorom zaključenim između lica i rukovaoca, kao i radi pripreme zaključenja ugovora (vršiti obradu podataka na osnovu ugovora dva lica o trećem licu je nezakonito);
  4. 2a) u svrhu prikupljanja sredstava za humanitarne potrebe;
  5. 3) u drugim slučajevima određenim ovim zakonom radi ostvarenja pretežnog opravdanog interesa lica, rukovaoca ili korisnika.

Zakon o privatnoj detektivskoj delatnosti navodi vrste podataka koje su organi državne uprave, pravna lica ili drugi rukovaoci zbirkama podataka dužni da daju detektivima.To su podaci o:

  1. 1) boravištima i prebivalištima lica;
  2. 2) vlasnicima motornih vozila i plovila;
  3. 3) polisama osiguranja;
  4. 4) vlasnicima nepokretnosti;
  5. 5) penzijskom i invalidskom osiguranju;
  6. 6) podacima iz sudskih spisa u slučajevima kada na to korisnik usluga ima pravo;
  7. 7) podacima iz državnih arhiva.

Da bi dobili navedene podatke, detektivi rukovaocima podataka (npr. državnim organima) moraju prethodno uputiti zahtev koji sadrži:

  1. 1) naziv, ime, sedište i adresu pravnog lica i preduzetnika za detektivsku delatnost;
  2. 2) vrstu traženih podataka;
  3. 3) datum započinjanja obrade, odnosno uspostavljanja zbirke podataka;
  4. 4) svrhu obrade (obrazloženje);
  5. 5) pravni osnov obrade (ovlašćenje korisnika usluge);
  6. 6) naziv, ime, sedište i adresu korisnika usluge.

Rukovaoci su, pri tome, dužni da odbiju da daju podatke koji su, na osnovu propisa o tajnosti podataka, određeni kao tajni.